Vanja Paškvan je dobro znani riječki UEFA A trener koji je napravio jednu analizu koja zabrinjava svakog dobronamjernog pratitelja hrvatskog nogometa.
„Prije otprilike mjesec dana objavio sam analizu udjela minuta koje su u SuperSport HNL-u tijekom sezone 2024./25 odigrali domaći igrači, odnosno igrači s hrvatskim državljanstvom“, kaže Paškvan, pa dodaje:
„U međuvremenu sam ažurirao podatke te sada obuhvaćaju trenutno stanje na kraju prvog dijela sezone 2025./26, nakon odigranih 18 kola. Kao i u prethodnoj analizi, fokus je isključivo na nacionalnosti igrača, a ne na klupske akademije, „homegrown“ status ili razvojne kategorije.“
Trend je zabrinjavajući.
Klubovi u SuperSport HNL-u daju još manje minuta domaćim igračima nego u prethodnoj sezoni. Pad udjela domaćih minuta nije tek statistička anomalija, već jasan signal koji otvara niz važnih pitanja o razvoju hrvatskih nogometaša i o tome dobivaju li mladi domaći igrači dovoljno kontinuiranog i kvalitetnog natjecateljskog prostora na najvišoj razini.
Praćenje ovog pokazatelja kroz vrijeme pomaže nam jasnije razumjeti:
- kako se klubovi razvijaju u odnosu na oslanjanje na domaće ili strane igrače
- kakav učinak imaju strategije selektiranja i planiranja kadra
- šire trendove vezane uz identitet lige, njezinu održivost i dugoročnu konkurentnost
Zabrinutost za budućnost domaćih igrača i hrvatskog nogometa
Ono što ovu temu čini posebno osjetljivom jest činjenica da se hrvatski nogomet desetljećima gradio upravo na razvoju domaćih igrača, njihovoj pravovremenoj integraciji u seniorski nogomet i jasnom prijelazu iz omladinskog u profesionalni sustav.
Sustavni pad minuta domaćih igrača ne utječe samo na pojedince, već dugoročno može oslabiti cjelokupni ekosustav hrvatskog nogometa — od akademija i nižih liga do reprezentativne baze.
Ako domaći igrači sve rjeđe dobivaju priliku u najvišem rangu natjecanja, postavlja se pitanje:
- kako će se razvijati sljedeće generacije
- koliko će se suziti baza igrača spremnih za iskorak
- i hoće li liga dugoročno izgubiti vlastiti identitet koji ju je godinama razlikovao i činio prepoznatljivom
Gotovo svaki hrvatski igrač koji je dosegnuo vrhunsku međunarodnu razinu razvio se kroz kontinuiranu minutažu u prvoj momčadi u okviru HNL-a.
Upravo je domaće prvenstvo desetljećima služilo kao ključna razvojna platforma, prostor u kojem su mladi igrači stjecali natjecateljsku zrelost, odgovornost i taktičku stabilnost potrebnu za iskorak prema jačim ligama i reprezentaciji.
Ova analiza ne nudi gotova rješenja, ali jasno ukazuje na potrebu ozbiljne rasprave o smjeru u kojem se hrvatski nogomet kreće. Jer pitanje minutaže domaćih igrača nije samo pitanje statistike — to je pitanje strategije, identiteta i budućnosti.
Ključno pitanje koje se nameće glasi:
Radi li se o kratkoročnoj prilagodbi u borbi za rezultat ili o strukturnoj promjeni u pristupu građenju momčadi, gdje se domaći igrač sve češće promatra kao lošije rješenje?
Ažurirana vizualizacija u nastavku prikazuje kako je minutaža trenutno raspoređena unutar lige.
