Nakon četrdesetak dana odmora započelo je i natjecanje u Prvoj HNL. Očekivali smo prije ovih proljetnih 15-ak kola u kojima ćemo raspodjeliti 45 bodova veliku trku za naslov prvaka. No, ona je već u startu proljeća postala isprazna, prazna, ili poluprazna priča.
Ono što su pokazali Osijek i Rijeka na otvaranju je izuzetno nisko, izuzetno loše i rezultatski neučinkovito. Riječani su kao ostali bez nekolicine igrača iako prijelazni rok još uvijek traje, no isprazna i tupa nogometna priča koju su pokazali na Maksimiru gdje realno nisu niti jednom ozbiljno zaprijetili Dinamu je vrlo vjerojatni pokazatelj kakvu ćemo Rijeku moći gledati ovoga proljeća. Praznu.
Što se Osijeka tiče, oni su pak potpuno nadigrani i poniženi od Slaven Belupa, momčadi koja je ostala ove zime bez Nemanje Glavčića, momčadi koje će ostati vrlo vjerojatno i bez Ivana Krstanovića koji nije nastupio ni u Osijeku i momčadi za koju nije u Gradskom vrtu odigrao ni Goran Paracki.
No, igrači poput Zapate, Zvonareka, Laušića, Brkovića i ostalih još uvijek neprepoznatljivih imena za HNL pomeli su medijski razvikanu družinu Nenada Bjelice. I to potpuno zasluženo, iako će rezultat zavarati i sugerirati neizvjestan susret. No, ako uzmete u obzir da je Osijek blijedo triput zapucao u okvir Slavenovog gola, onda je sve jasno.
Od silne priče, od silnih najava, ipak smo dobili nakon zimske pauze jednu momčad koja bi se mogla umiješati u borbu sa Dinamom, a to je Hajduk. Splitski su “bili” gostovali na Šubićevcu i pokazali da metaka za utrku sa Dinamom imaju. Na stranu činjenica da je VAR morao dvaput intervenirati i uvjeriti Maria Zebeca da dodjeli dva jedanaesterca iz kojih je neumoljiv bio Marko Livaja, Hajduk je pokazao da je u ovome trenutku najopasniji konkurent zagrebačkim “modrima”, pa ćemo eto, nadamo se, ipak imati neizvjesnu utrku za naslov prvaka.
O susretu Lokomotive i Hrvatskog Dragovoljca, unatoč sasvim solidnoj igri tek okupljenih Sigećana, nema potrebe ni raspravljati. Lokomotiva je odradila očekivano i poslala Dragovoljac tamo gdje mu je i mjesto, u Drugu HNL.
Najbolju i najljepšu utakmicu ovoga kola odigrali su na Drosini Istra 1961 i Gorica. I to ne obje momčadi već samo ona pulska. Gonzalo Garcia napravio je fenomenalan posao sa tankim kadrom koji mu je na raspolaganju. Znamo li da još uvijek nema Bandea, ni Mahmouda, da Blagojević i Ivančić još uvijek nisu potpuno spremni za čitav susret, da je klupa stoga prilično tanka te da je momčad Istre 1961 prvu zamjenu na susretu odradila u 76. minuti, onda svakako momcima na terenu moramo skinuti kapu za prikazano.
I je, istina je da sada dolazi Dinamo na pulsku bombonjeru, no ova pobjeda, prva na Drosini protiv Gorice, mora dati snage i vjere ne samo pulskim igračima, već i navijačima za koje očekujemo da ispune pulski nogometni hram i povedu u nedjelju pulsku momčad u sudar sa aktualnim prvakom. Istra 1961 ima snage oduprijeti se Dinamu, samo u to moraju vjerovati svi…
