„Prodali bi sve, al’ da ostane naše, da drugi s tim upravlja, to nam ne paše“ – stihovi su često spominjane pjesme grupe Elemental na ovim stranicama. Sukus je to napada na labinski rukometni klub nakon jučer održane Skupštine kluba na kojoj je promijenjeno ime.
Na samom početku, želim izraziti kajanje što uopće pišem kolumnu baziranu na anonimnim komentatorima. To je sloj ljudi za koji bi, figurativno rečeno, prema mom nevažnom sudu, trebalo osigurati posebno mjesto u paklu. Anonimni komentatori su u svoj punini šteta društvu u kojem obitavaju, usporedivo s lopovima ili vandalima. Dakle, i kad nešto pohvale, to nema nikakav značaj, a kritika sigurno nekoga pogađa, dakle stvara štetu.
Dalje, ako nešto želiš reći, a ne želiš da se zna da si ti to rekao, znači da se toga sramiš. Nema druge. Ako se nečega sramiš, to znači da i ti misliš da to nije lijepo. Anonimno komentiranje može se usporediti s izbacivanjem vlastitog smeća preko prozora na ulicu. Tako je najlakše, ali te sram da te netko vidi. Dubinski gledano, to i je izbacivanje smeća, ali iz sistema, odnosno vlastitog tijela. Frustracije se nakupljaju i umjesto rješavanja istih na konstruktivni način, puno je lakše „pljuvati“ i „vrijeđati“ nekoga tko se sa svojim problemima nosi na najbolji način njemu poznat.
Čemu ova sociološka bilješka? Zato jer na popularnom labinskom portalu „Labinština.info“ cijelo jutro ljudi anonimno „pljuju“ odluku labinskog rukometnog kluba da za određeni novac promijene ime kluba. Interesantno, „Labinština.info“ upravo od sutra briše mogućnost anonimnih komentara, a danas kao da su im ljudi još jednom prikazali koliko su u pravu kad donose tu odluku.
Da se razumijemo, nitko nije protiv iznošenja mišljenja. Izađi, pojavi se u uredu tajnika kluba i reci da imaš plan kako privući novac, a da ime ostane. Ljudi moraju shvatiti da tvrtka Rudan nije dobrotvorna organizacija niti je svoj kapital pronašla na „ulici“. Ali, to je znatno teže shvatiti i percipirati od skrivanja iza grma pa bacanja otrovnih strelica. I spominjati PSG i Liverpool, pritom zanemarujući da se vodeća dva rukometna kluba u državi zovu sponzorskim imenima.
Dakle, da bi nekoga kritizirao, a pritom ne ispao bezobrazan, moraš se predstaviti i predložiti rješenje. U redu, kritizirati postojeće stanje, ali i predstaviti tvoje viđenje rješavanja problema. Poanta ove nikad manje sportske kolumne na IstraSportu je – živimo u najljepšem komadu svijeta, sunce je, zrak je čist, izađite vani, prošećite, uživajte u životu i pustite volontere da najbolje što znaju rade ono što vole. Tako je jednostavno.
