Nogometni klub Ližnjan sigurno neće previše cijeniti ovaj tekst, jer im pomalo samozatajni „dragulj“ stavljamo pod svjetla reflektora – ali, budite realni, stvarno jučer niste pomislili – ovo bi bilo zanimljivo vidjeti među onim „brzancima“ u prvoj ligi?
Futsal Istra Pula izgubila je ovih dana kapetana Davida Mataju, ali je i bogami mjesec dana imala prilike gledati kakav futsal potencijal ima naš poluotok. Jasno, dečki iz HMRM-a su ponovno priča dana, ali to kako je jučer odigrao Saša Urošević, ne smije ostati neupisano.
Četrnaestog lipnja 2015. godine na Vinežu je u revijalnoj utakmici gostovala Istra 1961. Šesnaest godina i pet mjeseci imao je tada Saša Urošević i razgovor se vrlo brzo poveo – „tko je ovaj mali?“. Da, protivnik je bio nižerangirani klub, ali Urošević taj dan valjda nije promašio nijedno dodavanje, ni sam, ni pod pritiskom.

Sinoć? Uz dužno poštovanje dečkima iz Domino Malinga, jučer su igrali protiv bolje ekipe od sebe. I bili su često pod pritiskom, samim time i griješili. No, ne svi.
Urošević je još jednom pokazao da je nogometnim talentom vjerojatno najbolji igrač kojeg je Pula dala posljednjih desetak godina. Znaju nam reći “previše ga hvalite”. A mi stalno mislimo kako ne govorimo dovoljno o kakvom se igraču radi. I znate što?

Saša ima 27 godina. Još nije kasno za bilo što. On je od profesionalnog sporta udaljen pripreme ili dvije vezane. Još nije kasno da predvodi pulskog prvoligaša. Možda ne onog kojeg smo mislili, ali…
Ovaj tekst nema nikakvu posebnu poantu osim žala – možda ne moramo čekati novi prosinac za vidjeti takve majstorije koje izgledaju tako jednostavno, a najteže su, na parketu. Ližnjanci, još jednom oprostite, ali…














